"ŠVICARAC" RUŠI REKORDE! RATE KREDITA ZA STAN NARASLE I PO 500 KN

Korisnici kredita valutno vezanih uz švicarski franak doživjeli su novi udar; srednji tečaj dosegnuo je rekordnih 5,79 kuna, a prema prognozama analitičara, nema se namjeru zaustaviti, spominje se i brojka od šest kuna.

 Rijetki nisu požalili

– Bit će on i viši, može se očekivati da još malo ojača u 2011. godini – uvjeren je Zdeslav Šantić, makroekonomist Splitske banke.

To konkretno znači da dužnik koji je 2006. godine plaćao ratu stambenog kredita u protuvrijednosti 50 tisuća eura 2195 kuna, uz tečaj 4,61, danas plaća 2629 kuna, gotovo 500 kuna više. No taj je primjer izračunat uz kamatu od 4,95 posto, koja je vrijedila prije gotovo pet godina, a u međuvremenu je rasla, a veće su i prosječne vrijednosti stambenih kredita jer je malo stanova koji se mogu kupiti za 50 tisuća eura. Malo je onih koji nisu požalili zbog odluke da se zaduže u francima, a još manje onih kojima bi sada bilo povoljno konvertirati kredit u eure.

– Premda su banke uglavnom ukinule naknadu za konverziju kredita, gubitak je već nastao i taj se potencijal gotovo ispucao – kaže Šantić, koji vjeruje da franak dogodine neće probiti razinu od 1,20 u odnosu na euro.

Dolar nije dovoljno dobar

Objašnjava da je u srijedu zabilježena povijesno najniža vrijednost eura u odnosu na franak na svjetskim tržištima posljedica zabrinutosti investitora dužničkom krizom u eurozoni, ponajprije Španjolskom, koja ima najveće potrebe za refinanciranjem dugova i najveće je europsko gospodarstvo koje bi moglo zatražiti pomoć. Dio investitora koji tradicionalno "bježi" u dolar i franak kao sigurne valute napustio je dolar zbog FED-ove odluke o novom upumpavanju novca u američko gospodarstvo.

– No, danas se tečaj malo oporavio, dijelom zbog odluke švicarske središnje banke da zadrži minimalnu referentnu kamatu kako bi spriječila daljnje jačanje franka, ali i zato što se očekuju konkretni prijedlozi čelnika EU o rješavanju dužničke krize. Upravo danas o tome razgovaraju – kaže Šantić.

Alen Kovač, makroekonomski analitičar Erste banke, također ističe da je primaran utjecaj imalo jačanje franka u odnosu na euro, dok slabljenje kune u odnosu na euro ima sekundaran karakter u objašnjavanju trenutačnih razina tečaja.

Makroekonomisti su složni u stavu da su građani odlukom o zaduživanju u rizičnoj valuti – preuzeli rizik i odgovornost.